Tekst: Korin(a) Hunjak

Čini li vam se da naš svijet nije uvijek posložen na način na koji bi možda trebao biti? Društvene nepravde iskaču iz paštete, neravnopravnost raste kao lišaj na zaboravljenom jogurtu, a osobna sloboda i pravo odabira su na korak od toga da budu prijavljene kao nestale osobe (isprintane i polijepljene po susjedstvu, nagrada sretnim nalaznicima)? Mislite li da bi netko već trebao, kvrapcu, napisati (ili nacrtati) nešto na tu temu i na pristupačan način komentirati stanje modernog svijeta? 

Bez brige, mi smo tu da vam popunimo tu prazninu u to-read listi sa popisom od 13 stripova koji kroz spekulativnu fikciju istražuju problematiku raznih društvenih relevantnih tema, izazivajući nas da preispitamo vlastita stajališta o mnogim izazovima današnjice. 

Nimona (N.D. Stevenson)

Priča se vrti oko lika shapeshifterice Nimone, pomoćnice zlog lorda Ballistera Blackhearta, i njihovog nekonvencionalnog putovanja kroz svijet ispunjen moralnom dvosmislenošću. Lord Blackheart, iako prikazan kao “zlikovac”, nastoji razotkriti neetičke postupke autoritarnih institucija. Strip služi kao kritika institucija koje imaju nekontroliranu moć, te je poziv za odgovornošću i transparentnošću u upravljanju.

Strip također humanizira svoje likove, uključujući i one koji se obično prikazuju kao negativci. Naglašava njihovu ranjivost, unutarnju motivaciju i osobne borbe, potičući empatiju prema likovima koji se često odbacuju kao nepopravljivi. Nimona potiče publiku da vidi dalje od površinskih osuda i da razmotri ljudskost svih njezinih likova.

Watchmen (Alan Moore i Dave Gibbons)

Smješten u alternativnu povijest u kojoj postoje kostimirani osvetnici, strip predstavlja surov i moralno dvosmislen svijet koji tjera publiku da preispita tradicionalne predodžbe o herojstvu, te dekonstruira tradicionalni arhetip superheroja. Likovi u seriji, uključujući Rorschacha, Niteowla i dr. Manhattana, bore se s osobnim demonima, etičkim dilemama i vlastitim manama.

Watchmen se također bavi konceptom moći i odgovornostima koje dolaze s njom. Dr. Manhattan, nadčovjek s božanskim sposobnostima, utjelovljenje je moći nekontrolirane moralnim ograničenjima, te je direktan komentar na strahove Hladnog rata, s nadvijenom prijetnjom nuklearnog sukoba između SAD i Sovjetskog Saveza. Priča odražava tjeskobe i napetosti tog doba, nudeći kritiku utrke u nuklearnom naoružanju i potencijala za rezultirajuću globalnu katastrofu. 

Snowpiercer / Le Transperceneige (Jean-Marc Rochette, Jacques Lob i Benjamin Legrand)

U središtu Snowpiercera leži surov prikaz klasne borbe i nejednakosti. Radnja se odvija u mnogobrojnim vagonima istoimenog vlaka, koji je podijeljen u različite klase – s bogatom elitom koja zauzima luksuzne prednje vagone, dok su osiromašene mase zatvorene u bijednim stražnjim vagonima. Ovo raslojavanje služi kao snažna alegorija za stvarni jaz u bogatstvu ljudi diljem svijeta. Strip zorno ilustrira dehumanizirajuće učinke takvih podjela i brutalne posljedice koje one mogu imati na marginalizirane skupine.

Apokaliptično okruženje Snowpiercera također je izravan komentar o degradaciji okoliša i klimatskim promjenama, prikazujući smrznuti krajolik koji je rezultat „previše efektivnog klimatskog oružja“, naglašavajući tako posljedice nekontroliranog iskorištavanja okoliša. Vlak, kao zatvoreni sustav, odražava ograničene resurse našeg planeta, a strip propituje održivost ekonomskog sustava koji daje prednost akumulaciji bogatstva u odnosu na dobrobit ljudi. 

Y: The Last Man (istoimeni serijal, Brian K. Vaughan i Pia Guerra)

Smješten u svijetu u kojem su umrli svi sisavci s Y kromosomom osim jednog čovjeka i njegovog majmuna, Y: The Last Man istražuje implikacije svijeta bez muškaraca, koji prisiljava preživjele žene da preispitaju svoje uloge i društvene konstrukte koji su ih do maloprije definirale, preispitujući kako se mijenja dinamika moći i kako žene preuzimaju uloge koje su tradicionalno bile rezervirane za muškarce. 

Strip također postavlja važna pitanja o reproduktivnim pravima i izborima – sa samo jednim preostalim muškarcem s kojim se potencijalno može zanijeti, radnja istražuje etičke dileme oko reprodukcije i kontrole nad ženskim tijelima, u svojevrsnoj obrnutoj slici današnjeg svijeta, gdje je muškarac taj kojima drugi pokušavaju upravljati u svrhu reproduktivne kontrole ljudske rase.

V for Vendetta (Alan Moore i David Lloyd)

V for Vendetta odraz je distopijske budućnosti u kojoj je fašistički režim preuzeo kontrolu nad Ujedinjenim Kraljevstvom, a kojeg karakteriziraju masovni nadzor, vladina propaganda i kultura straha. U suprotstavljanju tom režimu, strip istražuje koncept građanskog neposluha i ulogu anarhije u suprotstavljanju opresiji i eroziji građanskih sloboda. 

Jedna od bitnih tema je i uloga medijske manipulacije i propagande u oblikovanju javne percepcije. Vladina kontrola informacija i iskrivljavanje istine služe kao upozorenje na moć medija da utječu na javno mnijenje i održavaju status quo (u ovom slučaju, fašistički totalitarni režim).

Bitch Planet (istoimeni serijal, Kelly Sue DeConnick i Valentine De Landro)

Strip živopisno oslikava istoimeni zatvorski planet (smješten u, naravno, distopijsku budućnost) na koji se šalju non-compliant osobe (uglavnom žene), tako kroz radnju propitujući sustavne rodne predrasude i njihove posljedice. Zatvorski sustav je metafora za mehanizme društvene kontrole koji nastoje ušutkati i pokoriti one koje njemu prkose, te je predstavljen kao oblik kontrole koji dozvoljava samo jednoj specifičnoj vrsti osobe da ispliva na vrh hijerarhije moći (cis-het bijelim muškarcima).

Likovi u zatvoru dolaze iz različitih sredina, odražavajući raznolika iskustva na raskrižju spola s rasom, klasom i seksualnošću. Ovaj intersekcionalni pristup naglašava da se rodna diskriminacija često prožima s drugim oblicima progona i ugnjetavanja, te da je potrebna sistemska promjena koja bi iz temelja rekonstruirala društvo u kojem živimo, kako naša budućnost ne bi izgledala slično kao Bitch Planet.

Man-Eaters (istoimeni serijal, Chelsea Cain, Kate Niemczyk i Lia Miternique)

Okosnica radnje je opasni virus koji pretvara mlade menstruirajuće osobe u opasne pantere ubojice, te se kroz prizmu satire bavi menstrualnom stigmom, dezinformacijama i sramom koji često okružuju menstruaciju, predstavljajući svijet u kojem se osobe koje imaju menstruaciju tretiraju kao opasna bića. Vlada i mediji u stripu koriste senzacionalizam i propagandu kako bi kontrolirali narativ oko menstruacije za političku korist, te kako bi držali građanstvo u stalnom stanju straha i pripravnosti na nepostojeću (ili bolje rečeno, zasluženu) opasnost.

Strip također prikazuje feministički pokret otpora predvođen koji se odbija prilagoditi društvenim očekivanjima, te izaziva postojeće stanje svijeta i traži svoja prava na postojanje bez straha ili diskriminacije. 

Saga (istoimeni serijal, Brian K. Vaughan i Fiona Staples)

Jedan od središnjih elemenata društvenog komentara u Sagi je prikaz razornih posljedica rata kroz konflikt između vanzemaljskih rasa Horns i Wings, upletenih u gorak i naizgled beskrajan rat. Radnja se suočava s problemima rasizma i ksenofobije kroz prikaz rasnih napetosti između različitih vrsta i frakcija unutar svog svemira, te prikazom likova koji se s tom situacijom svi nose na različite načine, preživljavajući traumatične i potresne događaje kroz tijek priče.

Predrasude i diskriminacija s kojima se suočavaju protagonisti, Alana i Marko, kao međurasni par sa suprotstavljenih strana u ratu, povlače izravne paralele s pitanjima rase i identiteta u suvremenom društvu. Njihova ljubav služi kao svjetionik nade u kaotičnom svijetu, ilustrirajući potencijal za pomirenje i jedinstvo čak i u najneprijateljskijim okolnostima.

We3 (Grant Morrison i Frank Quitely)

U srži We3 leži komentar o pravima životinja i (ne)etičkom eksperimentiranju. Tri središnja lika – Bandit, Tinker i Pirate – kućni su ljubimci koje tajanstvena vladina agencija prisilno pretvara u visoko napredne kibernetičke strojeve za ubijanje. Njihova muka služi kao jasan podsjetnik na etičke dileme vezane uz pokuse na životinjama i iskorištavanje živih bića u ime znanstvenog napretka. 

We3 također istražuje dualnost čovječanstva, ističući i našu sposobnost za okrutnost i naš potencijal za empatiju, prikazujući potencijal dobrote i empatije za protutežu ljudskoj okrutnosti. To se možda najbolje vidi u liku glavne znanstvenice projekta, koja je u isto vrijeme stvoritelja, mučiteljica, osloboditeljica te naposljetku, spasiteljica titularnog životinjskog trojca. 

American Born Chinese (Gene Luen Yang, Lark Pien)

Kroz tri međusobno povezane priče, American Born Chinese nudi slojevito ispitivanje složenosti odrastanja Amerikanaca azijskog porijekla u pretežno bjelačkom društvu. Koristi se humorom i satirom kako bi razotkrio stereotipe s kojima se oni često susreću, primarno kroz izuzetno karikaturiziran lik Chin-Keeja koji utjelovljuje sve te stereotipe, služeći kao komentar o razini štetnosti koju takve predrasude mogu izazvati.

Nasuprot njega, kinesko-američki tinejdžer Jin Wang bori se sa svojom željom da se uklopi i bude “normalan” dok istovremeno prihvaća svoje kulturno nasljeđe. Radnja tako zadire u temu rasne izolacije i želje za osjećajem pripadnosti, prikazujući Jinove osjećaje otuđenosti kao jednog od rijetkih azijskih učenika u njegovoj školi te njegove mnogobrojne pokušaje da se nekako uklopi, pritom napuštajući vlastiti identitet.

The Prince and the Dressmaker (Jen Wang)

U središtu priče je princ Sebastian koji se potajno odijeva kao glamurozna žena po imenu Lady Crystallia živeći svojevrstan dvostruki život i istovremeno se boreći sa svojim rodnim identitetom, te Frances, talentirana krojačica koja ga podržava, dolazeći iz siromašne obitelji i probijajući se vlastitim trudom i talentom kroz društvo, predstavljajući tako snažan komentar o oslobađanju od klasnih ograničenja. 

The Prince and the Dressmaker kroz njihov odnos naglašava važnost pozitivnih prijateljstava u potrazi za vlastitim identitetom i samopouzdanjem koje je potrebno kako bi se živilo autentičnim životom, te pokazuje ulogu koju dobri prijatelji, saveznici i istomišljenici imaju u formiranju ispunjenog i iskrenog života.

On a Sunbeam (Tillie Walden)

U središtu priče je Mia, mlada žena koja kreće na međuzvjezdano putovanje svemirskim brodom, istražujući kako svoju osobnu prošlost, tako i složenu tapiseriju odnosa koji oblikuju njezin život. Glavna okosnica radnje je njena potraga za svojom djevojkom Grace, koja je iz zone Staircase, neobične i neukrotive divljine na rubu svemira u kojoj živi tek šačica stanovnika pod vrlo striktnim pravilima, u svojevrsnoj komuni zatvorenoj za sve strance i posjetitelje. 

On a Sunbeam ocrtava to zatvoreno društvo u opoziciji s ostatkom svijeta, kroz metaforu pričajući tako o odnosu mainstream kulture i jedinki koje na ovaj ili na onaj način iskaču iz nje. Radnja istovremeno naglašava transformativnu snagu empatije kroz prikaz usko povezane brodske posade čije se članice međusobno podržavaju, pomažu i podupiru, tako ispunjavajući vlastite osobne sudbine. 

POČASNI SPOMEN – Maus (Art Spiegelman)

Iako nije strip spekulativne fikcije, Maus je „kamen temeljac“ ove strip-kategorije, živopisno prilazeći temi društvenog komentara kroz osjetljivu i duboko osobnu priču. U središtu njegove radnje je autorov niz intervja s ocem Vladekom koji je preživio holokaust i iz prve ruke svjedoči o zločinima koje je pretrpio u gradovima i koncentracijskim logorima pod vlašću nacističke Njemačke. Njegov iskaz služi kao sirovi komentar na nezamislive užase holokausta, kroz jednostavno pripovijedanje tadašnje svakodnevice i prisjećanje svih trenutaka kada ga je čista sreća spasila iz ralja sigurne smrti.

Zanimljiva je autorova odluka da korištenjem likova antropomorfnih životinja istraži složena pitanja dehumanizacije, drugosti i univerzalnosti patnje bez da djeluje kao eksplotativni prikaz mučenja i ratnih strahota. Usto vrlo vješto prikazuje trajne psihološke ožiljke koje je ostavio holokaust i izazove života s traumatičnim sjećanjima. Vladekova priča služi kao komentar psihološkog danka povijesne traume na pojedince i njihove obitelji.

---

Korin(a) Hunjak je vizualni umjetnik s fokusom na ilustraciju, strip i dizajn, čiji su autorski stripovi sakupljeni u samostalnoj strip-zbirci ‘18-’22 Brodski dnevnik Korine Hunjak (2023.), a mnogi su objavljeni i u raznim domaćim i stranim strip publikacijama. Dobitnik je više nagrada za svoje umjetničko djelovanje na području ilustracije i stripa i šire, djeluje u uredništvu nagrađivanog časopisa za umjetnost i kulturu Strip-PREFIKS, a u sklopu udruge Hrvatski autorski strip sudjeluje u organizaciji raznih događanja u svrhu promicanja svijesti o strip-kulturi u Hrvatskoj i šire.

Zbirka stripa „Brodski dnevnik“ predstavlja sabrana djela Korin(e) Hunjak nastalih u zadnjih četiri godine, te obuhvaća jedinstvenu cjelinu rada u kojoj istražuje mogućnosti vlastitog stila, igra se sa različitim načinima građenja narativa te eksperimentira u miješanim tradicionalnim i digitalnim crtačkim tehnikama. Stripove u zbirci prožima nit empatije i humaniziranja protagonista priče koju nastoji ispričati, a naglasak je često na razumijevanju druge osobe i shvaćanju njihovih želja, pobuda i strahova. 

Zbirku možete nabaviti na:
Stripovi na kvadrat
Knjižara Nova
ili putem maila na hrvatskiautorskistrip@gmail.com

Korin(u) možete pronaći na:
korinahunjak.com
facebook.com/korinahunjak.art
instagram.com/korina.hunjak