Morina kutija preporučuje… hrvatski SF i fantasy

Uredništvo Morine kutije čita domaći SF već više od 10 (neki i 15+) godina i stigli smo kroz to vrijeme pronaći favorite kojima se rado vraćamo i drage ih volje guramo drugima u ruke kad nas pitaju za preporuke. Stoga smo se i odlučili za ovaj tekst – objedinjava naše preporuke na jednom mjestu, dostupnom putem vrlo praktičnog linka (lijeni smo). Želimo odmah napomenuti da ovo nije “Najbolje od hrvatskog SF-a” već samo nama najdraži romani i zbirke, od starijih do nedavno objavljenih i od onih za mlade do onih za nešto starije – i nadamo se da ćete ovdje pronaći nešto za sebe.    

DISTOPIJA I/ILI POSTAPOKALIPSA

Veselin Gatalo: Geto (Igor)

Jedan od meni najdražih dobitnika nagrade SFERA, Geto je kratak i vrlo dinamičan postapokaliptično-akcijsko-pustolovni roman o čovjeku i njegovom najboljem četveronožnom prijatelju, smješten negdje i nekad u našim krajevima. Iako se isprva čini da je u pitanju još jedan roman koji drvi po raspadu Jugoslavije, ustvari je ovdje – domišljato i crnohumorno od strane autora – u pitanju bio neki drugi rat. Postoji tu i esefični element koji čitatelj otkriva postupno i koji mu objašnjava stvari koje su se do tad činile nekonzistentnim građenjem svijeta. Sve, od početka do kraja, prati dobra doza crnog humora. Kraj je možda mrvicu nagao, ali ne oduzima romanu na kvaliteti.

Aleksandar Žiljak: Irbis (Antonija)

O Irbise, Iribise, romanu koji sam originalno ocjenila dvojkom na Goodreadsu, a onda ga uzela za temu jednog seminara na faksu (tema distopijski diskurs, radila jezičnu analizu) i na kraju za analizu u diplomskom radu (jedan od tri romana o kojima sam pisala). Zbog tih razloga sveukupno sam ga pročitala 4 puta i u međuvremenu promijenila mišljenje o tome koliko mi se zapravo sviđa.

Irbis je kratki distopijski roman pisan kao čisti šund, rekli bi treš film, u kojem su protagonisti primorani boriti se protiv zle bogate elite koja živi u neboderima, dok svi ostali žive u neimaštini i bespuću. I ima sve moguće i silne pop reference koje možete zamisliti. I fetišizira vojsku i žene. I glavni lik je vojnik čija je svijest prebačena u tijelo snježnog leoparda. Kratki i nadasve ludi roman pun akcije i šala, zbog čega se brzo i lako čita. I, po meni, nezaobilazan ako se radi kakva analiza djela koji kritiziraju kapitalizam i potrošačko društvo u hrvatskoj književnosti. Ne morate tražiti nekakvu “visoku” mejnstrim literaturu za to. Dovoljan vam je Irbis. (Za detalje pročitajte moj super zabavan diplomski rad objavljen u Ubiq-u – ova poruka sponzorirana je od strane… nije.). Irbis je također dobio nagradu SFERA, ako vam nagrade što znače.

Milena Benini: Mletački sokol (Antonija, Igor, Vesna)

Mletački sokol je roman oko kojeg smo se svi troje jednoglasno složili da ćemo ga odabrati za listu. Što nije mala stvar jer nas troje zapravo imamo dosta različite ukuse, iako se ponekad i preklapamo.

Mletački sokol donosi nam postapokaliptičnu distopijsku Veneciju koja je potonula da bi poput feniksa izronila na platformi kao zlatni turistički grad bogatih na kojem su prikvačene lađe siromašnih, imigranata i alternativaca. Priča je u suštini ljubavna drama između dvojice mladića iz različitih pozadina koji su međusobno povezani mafijaškom dramom. Roman je pun akcije, izuzetno inteligentno razvijenog worldbuildinga, nadasve atmosferičan i napet od početka do kraja. Za slučaj da ste se pitali trebamo li u potrazi za kvalitetnim (iako u ovom slučaju literarnim) yaoijem ostati osuđeni na strana izdanja: ne, ne moramo.

Ivo Brešan: Država Božja 2053 (Antonija)

Država Božja 2053 preporuka je za sve ljubitelje distopija; fantastičan roman u kojem se ilustrira situacija u državi kada na čelo Hrvatske dospijeva kršćansko-socijalna stranka koja postepeno, ali sustavno, uspjeva dovesti totalitarni režim u Hrvatsku, koristeći, između ostaloga tehnologiju i genetski inženjering kako bi od buntovnika dobila poslušne građane. Roman je politička analiza koliko i društvena, te zbilja jezivo realan i mračan do te mjere da ga je na mahove bilo teško čitati. Ali takve su sve najbolje distopije – one koje izlaze iz veoma mogućih političkih situacija u kojima je potrebna samo jedna loša situacija – u ovom slučaju pobjeda ekstremnih katolika – da bi cijelo društvo završilo u teškim problemima. Ako ste bili ljuti kad je U ime obitelji pobjedilo na referendumu i volite SF i distopije – ovo je definitivno roman za vas.

POVIJESNI (SF&F)

Ivana Delač: Japodinine muke (Igor)

Alternativna (ali ne previše) povijest, intriga, špijunaža, urote, letjelice u obliku zmajeva, i onako, da ne bude sve crno, malo romanse za napetost jedne druge vrste. Glavna je  junakinja vrlo životan lik i zadovoljstvo ju je pratiti, a sama radnja putem izvede nekoliko obrata i poteza koji će vas vjerojatno ugodno iznenaditi.

Ana Cerovac: Krsnik (Igor i Antonija)

Krsnik se već našao na jednoj našoj listi preporuka povijesne fantastike (kao i Japodinine muke). S razlogom. Ovaj je roman pokupio nagradu za najbolji neobjavljeni povijesni roman u Hrvatskoj i Artefakt za najbolji spekulativno-fikcijski roman u Hrvatskoj. Iz jednostavnog razloga – fantastično barata kako povijesnim događajima i ličnostima, tako i magičnim elementima. Uzmite ovaj ambiciozan i avanturistički roman i pratite krsnika Krstu koji luta ratom razorenom Istrom između dvije nemani – mletačkog lava i austrijskog orla – te rješava niz problema, i magične i svjetovne prirode, te naučite ponešto o uskocima, Frankopanima, štrigama i krsnicima. Posebna preporuka za ljubitelje Witchera i povijesnih romana.

Vesna Kurilić: Izazov krvi (Antonija)

Razmišljala sam smijem li staviti ovaj roman na popis ili ne, da me ljudi ne proglase previše “subjektivnom”, i je li uopće fer da roman nekoga iz uredništva završi na ovoj listi, ali, s obzirom da je cijela poanta bila da svatko od nas troje odabere nama najbolje naslove domaće produkcije, a ovo mi je definitivno jedan od favorita, zaključila sam da je ipak bolje da ga stavim, pa, ako treba, neka bude “kontroverzno”.

Roman Izazov krvi povijesni je vukodlački ljubić i toga se ne srami. Radnja prati boljke jednog vukodlačkog čopora krajem 19. stoljeća, čijoj egzistenciji prijeti izgradnja željezničke pruge kroz Gorski kotar jer im to znači smanjivanje teritorija, s čime dolazi i manjak hrane. S jedne strane imamo raspad obitelji jako nalik raspadu plemstva, s druge sukob prirode i civilizacije gdje razvoj industrijalizacije izravno negativno utječe na prirodu i one koji žive u njoj, s treće ljubavnu melodramu između čak dva para od kojih je jedan lezbijski. Roman je poseban i još po dvije zanimljive stvari – alfa je vučica (rijetkost za vukodlačke narative) i ne postoji “period appropriate” homofobija, zbog čega ga je bilo gušt čitati meni osobno. Roman je dobio i nagrade SFERA i Artefakt za najbolji roman za mlade.

HUMORISTIČNI (SF&F)

Vanja Spirin: Blago bogova (Vesna)

Jednom sam rekla, i stojim iza toga, da bi ovaj roman trebao biti obvezna literatura domaćim tinejdžerima esefičarima, skupa s nezaobilaznim Tolkienom i od oboje možda malo i boljim (ups) Mileninim Kaosom. Kad ga čitaš kao klinac, apsolutno je savršen, tek Starac ponekad malo zapili svojim pričama. Kad ga se prisjećaš pod stare dane, možda malo više kužiš i zajebanciju na račun državnih (ne)prilika u devedesetima, kad je roman izašao. (Likovi su još uvijek beznadno hot u svakom slučaju.) Još uvijek ne mogu prežaliti novu naslovnicu, ali nitko nije savršen. Osim Jelena.

Tomica Šćavina: Povratak genija (Antonija)

Dok sam razmišljala kako da započnem pisati ovu preporuku shvatila da sam da je Nikola Tesla jedna od ikona pop kulture. Zbilja, njegov život i rad često su inspiracija za mnoga djela, neka bolje izvedena, neka lošije, i nije neobično da se i sam pojavi kao lik u nekakvom romanu ili filmu, kako američkih, tako i hrvatskih autora. Povratak genija jedan je od romana koji nam donose priču o Nikoli Tesli, ali kroz prizmu mlade djevojke koja je zbog loše situacije primorana raditi za jednog genijalnog izumitelja i njegovog brata koji eksperimentiraju s izumom za koji vjeruju da je Teslin. Ovaj mi je roman bio zabavan, humorističan i zanimljiv stilski jer volim kad se autor poigrava s naracijom, čega je ovdje bilo podosta. Da se nije svidio samo meni dokazuje i to da je dobio i nagrade SFERA i Artefakt za najbolji roman.

Dejan Šorak: Ja i Kalisto (Igor)

Volite li Alana Forda i takav humor općenito? Ako volite, ovaj humoristični roman o prvom kontaktu je roman za vas. Situacije apsurdne, a opet sasvim zamislive svima koji žive na ovim prostorima. Moram napomenuti da je roman prvenstveno komedija, pa tek onda SF te se stoga na momente doima vrlo rubno žanrovskim, no samo doima. 

SVEMIRSKA PUTOVANJA

Milena Benini: Prodavač snova (Antonija)

Kao osoba koja nije pretjerano od SF-a smještenog u svemiru koji se bavi kolonizacijom drugih planeta, ovo nije žanr koji često uzimam u ruke čitati, ali pročitala sam nekoliko takvih romana kojima sam apsolutno oduševljena i Prodavač snova jedan je od njih.

Prodavač snova započinje s likom amnezičara koji pokušava otkriti tko je on zapravo i vratiti svoja sjećanja. Paralelno otkrivamo da postoji i određena misterija vezana uz jedan od planeta. Prodavač snova je, na kraju, jedno izrazito kompleksno i napeto štivo koje tematizira mnoga zanimljiva pitanja poput identiteta, pamćenja, roda, tehnologije, umjetnosti i politike. Roman je također dobitnik nagrada SFERA i Artefakt.

Danijel Bogdanović: Noćni vlak za Dukku (Antonija)

Noćni vlak za Dukku je eksplozivan, crnohumoran, ciničan, brutalan i apsurdan, kritičan prema društvu medija, potrošačkom društvu i kapitalizmu, i apsolutno mi je bio zabavan od početka do kraja. Velikim zavjerama, dramama i preokretima nema kraja u ovome romanu, a dotiče se svega; od biomoći i putovanja svemirom, do novinarskog senzacionalizma. Nije za čitatelje slaboga želuca, jer ovdje ima svega. A za one kojima nije problem to što je “R” rated, uskočite u ovaj vlak i zajedno s ostalim likovima uputite se na ovo ugodno putovanje svemirom. Samo nemojte zaboraviti paziti na svoja leđa.

“ČISTI” SF

Darko Macan: Koža boje masline (Igor) 

Vrlo kratak, ali zato idejama i dobrim pisanjem krcat roman koji se bavi klasičnim esefičnim motivom besmrtnosti i nošenja s njome, sa zanimljivim zaokretima te odličnim svijetom u kojem se radnja odvija. (Uvijek volim izdvojiti pustoš napučenu pjevajućim kristalima kao jednu od scena koje najduže ostaju s čitateljem.) Ali, da ne bude da samo hvalim, ovaj roman nije za vas ako vas odbijaju priče u kojima vas nije briga hoće li glavni junak dobiti hepiend. Neke je ostavio hladnim, drugi ga vole mrziti, no meni je bio jednostavno antipatičan. Nije to loše samo po sebi, ali svakako nije ono što se obično očekuje od glavnih junaka.

ZA DJECU

Morea Baničević: Demon školske knjižnice (Vesna)

Demona sam čitala s guštom još u nekom žiriju, i svakoga puta kad čujem za još jedan uspjeh ovog serijala – izašao preko granice, reizdanje s novim (ultra zakon) naslovnicama i kod nas, čita se u nacionalnom projektu… milina. Avantura, zabava, akcija koja po svojim najboljim karakteristikama podsjeća na serijal Pet prijatelja – i to još napisana kod nas. Mikro (skoro pa nano, možda čak piko) zamjerka koju imam: knjižničarka je brrrrrfuj.

Darko Macan: serijal Neruševac (Antonija, Igor)

Kad je Antonija tražila fantasy dječji roman domaćeg autora za obradu na nastavi dok je radila još u osnovnoj školi, Dlakovuk (prvi dio serijala Neruševac) joj je bio prvi i prirodan odabir. Jedino joj je bilo žao što ga nije mogla nikome dati za lektiru. Ovaj serijal zabavan je ne samo djeci nego i odraslima (dapače, neki romani, npr. Jadnorog, puni su trenutaka od kojih bi se odrasli mogli zarumenjeti). Humorističan i mračan, poigrava se s dobro poznatim fantasy motivima, bićima i konvencijama na Macanov osebujan način.

Naša knjižničarka želi dodati da je ovaj serijal jako popularan među korisnicima dječje knjižnice u Rijeci – a ako je ciljana publika zadovoljna, onda znate da zaslužuje preporuke.

Aleksandar Žiljak: Zagonetka zmajskih otoka (Antonija, Vesna)

Zagonetka zmajskih otoka jedan je od onih avanturističkih SF romana u kojima se radnja odvija tehnički na drugom planetu i budućnosti, ali je zapravo po estetici povijesan (petrolpunk? možda?). Zabavan, neobično neproblematičan za Žiljka, koristeći se s dobrom poznatom disneyevskom formulom korištenja slatke životinje kao pratnje glavnom liku, i glavna likica koja je inspirirana Emmom Watson, ovo je jedan od rijetkih romana za mlađu publiku koji je Antoniji održao interes bez ikakvog problema.

Vesna bi dodala da nam treba više ovakvih knjiga – zabavnih, pustolovnih, i čudnih na pozitivan način. (Naglasak na zabavnih.)

Nataša Govedić: Mrežir (Vesna)

Još jedna od onih knjiga koje pročitaš za neki žiri, apsolutno se rastopiš, i nastavljaš preporučivati knjigu dalje nevinim žrtvama, tkogod u tvojoj blizini napravi grešku i upita: “a što naše dječje žanrovsko da pročitam”? Mace, zmajevi, bajkovitost na sve strane, junačka potraga, i velik naglasak na usvojenu i pronađenu obitelj – ma, topim se opet samo od razmišljanja. Pročitajte svojim najmlađim ukućanima i javite kome se knjiga više svidjela – njima ili možda čak vama.

AUTORSKE ZBIRKE 

Milena Benini: Jednorog i djevica (Vesna)

Jednorog je pišao. Nisam sigurna trebam li još što reći o ovoj zbirci, osim da, divotnoj naslovnici usprkos, nisu sve priče baš vrhunac kratke forme, ali da se apsolutno isplati posegnuti za njom.

Zoran Krušvar: Najbolji na svijetu (Antonija)

Najbolji na svijetu je zbirka humorističnog SF-a koju sam pročitala pred sto godina, tako da se ne sjećam najbolje svih priča, ali sjećam se da me mogla nasmijati do suza. Rekla bih i da je ona definitivno The Best of Krušvar. Ove su priče ono što mu je išlo najbolje i po čemu je poznat – zafrkancije na račun politike i društva, koristeći znanstveno fantastične i fantastične elemente. Ako ste ljubitelj satira, ovo bi mogla biti upravo zbirka za vas.

Darko Macan: 42 (Antonija, Igor)

I sad smo došli do zbirke zbog koje je Antonija umalo pala jedan kolegij na fakultetu jer nije mogla prestati čitati onda kad se trebala pripremati za ispit. Igor nije imao takvih problema, ali može potvrditi dio o nepuštanju iz ruku.

42/Pročitaj i daj dalje zbirka je sa dva lica, a sakuplja reprezentativan Macanov rad kroz 42 godine. Jedne humoristične (čitaj satirične), druge “ozbiljne”, ova je zbirka okupila neke od najboljih Macanovih radova dotad. Jednom kad se uzme u ruke, teško ju je ispustiti iz njih. A to je dokazala i publika koja je dodijelila nagradu Artefakt u kategoriji odabira publike za najbolje djelo spekulativne fikcije.

Aleksandar Žiljak: Slijepe ptice (Igor)

Žiljak u naponu snage, papučica gasa do poda, cesta pred njim puna prepreka o koje bi se manje vješt i domišljat pisac razlijepio kao muha o vjetrobransko staklo, a koje on ili zaobilazi ili prolazi ravno kroz njih. Svega nekoliko priča, ali odlična demonstracija njegove vještine kao pisca i kao graditelja fantastičnih svjetova. Ima tu madmaxovski postapokaliptične Hrvatske, ima cyberpunka, ima humora, ima akcije, ima dobrih promišljanja budućnosti i ljudske naravi bez popovanja, a ima i priča koju se nadam jednog dana vidjeti uprizorenu na velikom ekranu: Oči boje opala, vampirski lezbijski vestern na Divljem zapadu svijeta kojim šeću dinosauri.


Trenutno (u studenom 2020.) traju jesenske akcije u svim knjižarama i web trgovinama s obzirom da ove godine nema Interlibera. Ako vas zanima neki od ovih naslova, potražite ih kod nakladnika ili u (web) knjižarama. Svi su ovi naslovi dostupni u knjižnicama.

Za one koji žele znati više – bacite pogled na hrvatsku bibliografiju spekulativne fikcije (od 1990. nadalje), izrazito detaljan popis koji je sastavila Romana Jadrijević Lozančić, mag. bibl., iz Udruge F&ST, na ovome linku. Sigurni smo da možete naći nešto po vlastitom guštu baš na njemu.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

<span>%d</span> bloggers like this: